Cenzura i alternativne činjenice

CENZURA

​

Cenzura je postupak nadziranja slobode izražavanja. Cenzura se može provoditi na različite načine: od uništavanja nepoželjnih sredstava izražavanja, preko brisanja ili precrtavanja nepoželjnih dijelova, do mijenjanja, izokretanja, odnosno falsificiranja onih dijelova koji se ne podudaraju sa svjetonazorom ili zakonskim odredbama vlasti ili urednika. Vlast može cenzuru provoditi u skladu sa zakonodavstvom ili neslužbeno, u sklopu tajnih službi.

Cenzura je postupak koji je svojstven totalitarnom tipu političkog poretka, ali u ime zaštite javnog ćudoređa nije nepoznata niti u demokratskim sustavima. Krajnji oblik cenzure jest autocenzura. Cenzura Interneta je kontrola ili obustavljanje objavljivanje informacija, odnosno filtrirani pristup informacijama na internetu. Može ju provoditi vlada ili privatna organizacija po nalogu vlade ili na vlastitu inicijativu.

​

​

​

ALTERNATIVNE ČINJENICE (Alt-right)

​

Dobro došli u vrli novi svijet istina i laži.

U doba 'postistine' i zahuktali svijet 'postčinjenica', zagušen lažnim vijestima, fotošopom, nepoštovanjem znanosti i znanja i zbunjivanjem javnosti koje vrše političari, mediji, kompanije i znanstvenici, gdje svatko ima legitimno pravo gledati na stvari kako mu drago, od povijesnih činjenica do GMO-a.

Da se u društvu događa nešto ozbiljno, dokazuje Oxfordski rječnik proglasivši post-truth riječju godine za 2016. Njome se – objašnjava Rječnik - 'definiraju okolnosti u kojima na oblikovanje javnog mnijenja ne utječu objektivne činjenice nego osjećaji i osobna uvjerenja', pri čemu se 'post-' odnosi na vrijeme u kojem određeni koncept postaje nevažan i beznačajan. Riječ postistina (najsretniji bi možda bio prijevod 'moderna istina') prošle je godine 2.000 posto više korištena u medijima i javnim istupima nego 2015., najčešće u kontekstu britanskog referenduma o izlasku iz EU-a i predsjedničkih izbora u SAD-u. U doba postistine istina čak ne mora biti krivotvorena, ona naprosto prestaje biti važna.

Što nam čine alternativne činjenice i lažne vijesti (fakenews) u doba postistine?

Hoće li one doista definirati naše vrijeme? Jest da nisu nikakva novost, zar ih Hitler nije nazivao Lügenpresse (novinske laži)?

Političari su oduvijek lagali, naročito u doba izbora, a i kasnije neće izreći punu informaciju o, recimo, problemu zagađenja zraka u Slavonskom Brodu. Zar u nas već pet vlada zaredom ne grade Pelješki most na alternativnim obećanjima i u predizbornoj kampanji postavljaju kamen temeljac za mostiće, cestice i bolnice koje neće biti sagrađene, a predsjednica obećava preseljenje s Pantovčaka iako zna da se neće preseliti?

Nakon više od godinu dana u Hrvatskoj su se ponovno pojavile ospice.Oboljelo je pet osoba, od kojih je troje djece, jedno je protiv bolesti cijepljeno samo jednom, dvoje nikako, što ponovno otvara staru priču o bojkotu cijepljenja. Ona je naročito aktualna u SAD-u zbog kontroverznih izjava o tome novog predsjednika i njegova dogovora s protivnikom cijepljenja Robertom F. Kennedyjem Juniorom o osnivanju posebnog povjerenstva za ispitivanje sigurnosti vakcine. Ohrabreni Trumpovim izjavama, aktivisti za borbu protiv obveznog cijepljenja najavljuju 31. ožujka veliki protestni skup u Washingtonu. Stvar se toliko zahuktava da se stručnjaci boje epidemije ospica i zaušnjaka.

 

U knjizi 'Najgluplja generacija' autor MarkBauerlein tvrdi da su današnji mladi zatupljeni zbog averzije prema čitanju bilo kakvog ozbiljnijeg sadržaja i gutanja digitalnog smeća na društvenim mrežama. U vrijeme novih medija svatko može plasirati svoju ideju istine i biti stručnjak u bilo čemu.

 

Izvor: www.tportal.hr